Štedimo

Svjetski dan štednje obilježava se 31. listopada. Mi smo ga pretvorili u tjedan štednje. Prvo smo pročitali pjesmu Kasica.

Kasica

Velika usta, malog rasta,

moja je kasica trbušasta.

Ako li joj crijeva krče,

nahranim je, pa mi guče.

Zacvrkuće, zvoni, zveči,

novčićima glad izliječi.

Nadahnuti pročitanim, napisali smo svoje pjesme. Koristili smo akrostih. Otkrij pojam koji skrivaju naše pjesme čitajući prva slova u svakom od stihova.

Pjesma o štednji

Štedim za kutijicu,

tata štedi za mamicu.

Eli ima puno eura,

djeda ide kod frizera.

Išla sam u dućan i kupila bočicu,

Mila je išla po rodicu u školicu.

Kasica

Šal nema, svinja je prava.

Trbušasta trbuha, gleda mrava.

Eno je, stiže, pogledaj sada.

Do nje ćemo doći, mada je tada.

I ona je s nama, bit će očito ogromna galama!

Možda će pojesti koji novčić, samo će znati da nije sarma!

Štednja

Štedim za mene,

tata štedi za Nune.

Ekolozi štede za šume,

djed štedi za kume.

Ivan štedi za tete,

Maja štedi za tate.

Pjesma o štednji

Štednja je zakon,

tako je, kao kralju naklon.

Eto štednja je dobra.

Djetinjstvo je to, nije poput noćnih mora.

Idem ja do moje kasice, da vidim koliko sam uštedjela.

Mislim da ću ići u šoping, želim kupiti malo rumenila.

Pjesma o štednji

Štedim za novu sobu,

ta mama štedi za novu torbu.

Evo, brat štedi za bocu,

Dane štedi za ovcu.

I moj tata štedi za ribu.

Moram priznati, ja štedim i za šibu.

Pjesma o štednji

Štedim novčanice i kovanice.

Te novce odmah ne trošim, nego čuvam za svoje novčanice.

Eura sam uštedjela puno,

dobila sam ih za rođendan puno.

Imam ih ukupno sto,

mislim da ću kupiti psića koji košta eura tristo.

Pojam koji krije svaka pjesma je riječ štedim. Razgovarali smo o štednji i zašto je dobro štedjeti. Zaključili smo da štednjom i pametnim raspolaganjem novca si možemo priuštiti nešto što zaista želimo. Svatko od nas je rekao učiteljici za što bi volio ili voljela štedjeti. Neki žele kupiti najnovije igračke, neki odjeću ili obuću, a neki od nas štede kako bi roditeljima pomogli izgraditi dom. Čak neki od nas žele štedjeti da bi dio novca poklonili onima u potrebi.

Kako bismo to što bolje učinili, potrebna nam je kasica. Najčešće koristimo izraz kasica prasica. Saznali smo zanimljivost da kasica prasica nije dobila naziv po svinji već po staroj engleskoj riječi za glinu, "pygg" . Slična je nama poznatoj engleskoj riječi "pig", što znači svinja. Glina ili "pygg" se davnih dana koristila za izradu posuda u koje bi ukućani spremali svoju ušteđevinu. Posude su imale sitan prorez  kroz koji su ubacivali novac. 

Kasicu smo izradili nama novom tehnikom, a to je kaširanje. Učiteljica je kod kuće pripremila smjesu za kaširanje od brašna, tople vode i mrvice soli. Mi smo prikupili karton za jaja, plastične čepove i stari novinski papir. Svatko od nas je dobio napuhani balon. Udubine kartona za jaja su nam poslužile za noge, a čepovi boca za nos. Zalijepili smo ih majstorskom trakom za balon. Potom smo započeli s kaširanjem. Umakali smo novinski papir natrgan na trakice u pripremljenu smjesu i rukama nanosili na balon. Pokrili smo svaki pedalj balona. Ostavili smo ga na prozorskoj dasci na sušenje i promatrali je li spreman za daljnje korake.

Kaširani balon se osušio nakon dva dana. Kasica prasica je bila sprema za bojenje i ukrašavanje. Izabrali smo akrilne boje i prionuli na zadatak. Sada se boja trebala sušiti. Zadnji korak je bio dodati uši od pjenastog papira, nacrtati ili zalijepiti oči, izdubiti rupu za novac i dodati rep od ukrasne, čupave žice.

Nadjenuli smo im nadimak "svinjice" i uživali u njima do kraja tjedna. Pravi su razredni ukras. U petak smo ih odnijeli kućama i već polagano šuškaju.

Vrijeme je da i ti počneš štedjeti!